|
1. Uvod 2. Osobitosti Franjevačke mladeži 3. Što je Franjevačka mladež – Frama? 4. Put poziva 5. Odnos Franjevačke mladeži i FSR-a 6. Duhovna asistencija 7. Oblik i sadržaj formacije 8. Organizacija Franjevačke mladeži 9. Ostale franjevačke skupine mladih 1. UVOD Kome je dokument upućen 1. Ovaj dokument upućujemo svima odgovornima u bratstvima Franjevačke mladeži: Vijeću bratstva Frame, odgovornome za formaciju, bratskome animatoru iz FSR-a i duhovnom asistentu. Cilj dokumenta 2. U osnovnim crtama želimo razjasniti identitet Franjevačke mladeži; dati glavne smjernice i savjete za animaciju i formaciju u Frami; predložiti na jednome mjestu odrednice za animiranje u Frami. Što dokument ne želi biti 3. Međutim, ne želimo davati nove propise, nego samo naglasiti ono što već sadrže Generalne konstitucije FSR-a u člancima 96 i 97, te Zaključci Generalnih kapitula, osobito onoga u Meksiku 1993. i posljednjega u Rimu 2002. Jednako tako, ne želimo ujednačavati sve skupine Franjevačke mladeži, nego im pomoći da rastu u jedinstvu različitosti. 2. OSOBITOSTI FRANJEVAČKE MLADEŽI 4. Na području pastorala mladih nalazimo mlade koje privlači sveti Franjo te žele produbiti svoj kršćanski i franjevački poziv. Njima smo dužni ponuditi izbor oblika života Franjevačke mladeži i Franjevačkoga svjetovnoga reda [FSR-a], poštujući potrebe mladoga svijeta sa svojim krizama, poteškoćama i pitanjima. 5. Osnovna obilježja puta poziva u Franjevačkoj mladeži: - pozvani od Duha Svetoga na iskustvo kršćanskoga života u bratstvu; - postupno otkrivaju sv. Franju, njegov život i vrednote za koje se zauzimao; - prisutni u crkvenoj i društvenoj stvarnosti, što je uvjet za ostvarenje konkretnih iskustava u apostolatu. 6. Franjevačka mladež, u smislu Generalnih konstitucija FSR-a, razlikuje se od ostalih franjevačkih skupina mladih time što: - prihvaća Pravilo FSR-a kao dokument nadahnuća; - se osobno i formalno obvezuje, pred Bogom i pred bratstvom, živjeti to nadahnuće; - pripada Franjevačkoj obitelji kao sastavni dio FSR-a; - prate je i animiraju franjevački svjetovnjaci; - ima specifično ustrojstvo i formativne metode za put poziva koji u redovitim okolnostima, ali ne nužno, vodi u Franjevački svjetovni red; - ima vlastiti nacionalni statut, odobren od odgovarajućega nacionalnoga vijeća FSR-a ili, ako njega nema, Predsjedništva MVFSR-a, koji određuje uvjete pripadanja Franjevačkoj mladeži. 3. ŠTO JE FRANJEVAČKA MLADEŽ? a. Obilježja duhovnosti 7. Franjevačku mladež... čine oni mladi... (usp. Konstitucije FSR-a, čl. 96, 2). Framu čine mladi, što znači da se radi o privremenom razdoblju života, ograničenom na mladost, koje počinje ulaskom u adolescentsku dob i svršava dostizanjem osobne zrelosti. 8. ... koji se osjećaju od Duha Svetoga pozvanima... produbljujući vlastito zvanje... (Konstitucije, čl. 96, 2). Frama je put poziva koji pretpostavlja početni poziv i razvija se prema životnome opredjeljenju. Poziv potiče djevojke i mladiće na osobni odgovor, koji se potvrđuje osobnim zalaganjem pred Bogom i među sestrama i braćom. 9. ... da u bratstvu ostvare iskustvo kršćanskoga života... (Konstitucije, čl. 96, 2). Frama je iskustvo bratstva, to jest zajednica mladih vjernika, djece istoga Oca, koji žive svoju vjeru na temelju ljubavi. To se bratstvo smješta u krilo zajednice Crkve u kojoj živi i djeluje. 10. ... u svjetlu poruke sv. Franje Asiškoga, produbljujući vlastito zvanje u krugu Franjevačkoga svjetovnog reda (Konstitucije, čl. 96, 2). Frama hoda u svjetlu poruke sv. Franje Asiškoga, to jest otkriva i postupno usvaja njegov životni put i vrednote. Pripada Franjevačkoj obitelji kao sastavni dio Franjevačkoga svjetovnoga reda i smatra Pravilo FSR-a svojim dokumentom nadahnuća. Traži od nadležnih viših redovničkih poglavara duhovnu asistenciju, a od odgovornih svjetovnjaka bratsku animaciju. b. Organizacijska obilježja 11. Franjevačka mladež ima specifičnu organizaciju... (usp. Konstitucije, čl. 96, 5). Frama je ustrojena po vlastitim kriterijima, koji mogu biti navedeni u njenom Statutu. Podijeljena je na bratstva, ima odgovorne na različitim razinama, sebi svojstvenu bratsku animaciju i duhovnu asistenciju. 12. ... te formativne i pedagoške metode prilagođene potrebama mladoga svijeta... (Konstitucije, čl. 96, 5). Frama se prilagođuje potrebama mladoga svijeta u svojim metodama i sadržaju formacije. Ta je formacija ustrojena tako da djevojke i mladići postupno dozrijevaju u izboru svoga zvanja i potpuno uđu u svijet u kojemu žive. 13. ... prema stvarnosti koja postoji u pojedinim zemljama (Konstitucije, čl. 96, 5). Frama je prisutna u mnogim zemljama te tvori vrlo raznoliku stvarnost koja se ne može ujednačiti. Društveno-kulturološke prilike u vlastitoj sredini određuju mlade ljude, odgovornosti koje mogu preuzeti i mogućnosti njihove formacije i djelovanja. c. Odnos Franjevačke mladeži i FSR-a 14. Franjevačka mladež... za koju se FSR smatra osobito odgovornim... (usp. Konstitucije, čl. 96, 2). Frama čini osobitu obvezu Franjevačkoga svjetovnoga reda kao dio njenoga pastorala mladih i zvanja. Zbog toga su franjevački svjetovnjaci dužni pratiti mlade i pomoći im u dozrijevanju njihova poziva i uvođenju u život bratstva. 15. Članovi Franjevačke mladeži Pravilo FSR-a smatraju dokumentom nadahnuća... (usp. Konstitucije, čl. 96, 3). Frama prihvaća Pravilo FSR-a kao dokument nadahnuća za rast vlastitoga kršćanskog i franjevačkoga zvanja, kako osobno, tako i u zajednici. Odnosi između Frame i FSR-a moraju biti označeni duhom uzajamnoga životnoga zajedništva. Radi toga put poziva u Frami u redovitim okolnostima, iako ne nužno, vodi prema Franjevačkom svjetovnom redu. 16. Franjevačka mladež, kao sastavni dio Franjevačke obitelji... (usp. Konstitucije, čl. 96, 6). Frama pripada Franjevačkoj obitelji kao sastavni dio FSR-a, pa je franjevački svjetovnjaci zbog toga prate i animiraju. Štoviše, svi odgovorni na međunarodnoj razini te barem dva člana u nacionalnom vijeću Frame trebaju biti zavjetovani svjetovni franjevci (usp. Konstitucije, čl. 97, 3). 17. Jedan predstavnik Franjevačke mladeži… član je odgovarajućega vijeća FSR-a (usp. Konstitucije, čl. 97, 4). Na svim razinama bratstva Franjevačkoga svjetovnoga reda neka jedan član Frame, kojega odredi njegovo vijeće, bude u Vijeću FSR-a. Predstavnik Frame ima glas u vijeću FSR-a samo ako je zavjetovani svjetovni franjevac. Tako i jedan član FSR-a, kojega odredi njegovo vijeće, neka bude član vijeća Frame na istoj razini. 18. Predstavnici Franjevačke mladeži biraju se u Međunarodno vijeću FSR-a po propisima Međunarodnoga statuta (usp. Konstitucije, čl. 97, 5). Međunarodni statut FSR-a određuje broj predstavnika Frame u Međunarodnome vijeću, bratstva koja treba da predstavljaju i ovlasti predstavnika. 4. PUT POZIVA 19. Mladi u Franjevačkoj mladeži produbljuju vlastiti poziv u svjetlu poruke sv. Franje putem postupne formacije. Prepoznavanje poziva bit će žarišna točka na cijelome putu. Obično se put poziva dijeli na sljedeća razdoblja: a. Razdoblje upoznavanja s bratstvom Frame 20. To je razdoblje traženja, susretanja, približavanja i prihvaćanja, koje svršava odlukom da se započne formacija za obećanja u Frami. Za mladu osobu to je trenutak upoznavanja Franjevačke mladeži u kojemu se pita što bratstvo za nju znači i čime može pridonijeti u zajednici. Sa svoje strane Frama informira djevojke i mladiće o idealima i zahtjevima, o svojoj metodi i stilu. Trajanje inicijacije ovisit će o osobnoj situaciji svakoga kandidata i o samome bratstvu Frame. Ako je prikladno, nacionalni statut Franjevačke mladeži može odrediti trajanje ovoga razdoblja (npr. između tri i šest mjeseci), uzimajući u obzir prilike mladih koji dolaze iz drugih franjevačkih skupina (Framica, Mala Frama, Glasnici Frame i sl.). Najniža dob za pristupanje Frami ovisi o osobnome razvoju mladih i kulturološkim prilikama. Treba međutim obratiti pozornost na to da je Frama za mlade, a ne za djecu. Ako je prikladno, nacionalni statut Franjevačke mladeži može odrediti i najnižu dob za ulazak u Framu (npr. između 14 i 17 godina). b. Razdoblje priprave na obećanja 21. Ovo je razdoblje formacije i punog uključivanja kandidata u život zajednice. Kad ono završi, mladi potvrđuju svoje opredjeljenje osobnim obećanjima pred Bogom i u prisutnosti sestara i braće. Za djevojke i mladiće to je trenutak prepoznavanja i življenja evanđelja po primjeru sv. Franje u krilu vlastite zajednice. Pritom je stalno potrebna volja i vjernost u suočavanju vlastitoga života s evanđeljem, da bi se postupno usvojile franjevačke vrednote, življene u duhu predanja i služenja drugima. Frama sa svoje strane prati mlade na putu traženja i duhovnoga rasta. Nacionalni statut Franjevačke mladeži može odrediti najkraće trajanje ovoga razdoblja, koje ne smije biti kraće od godine dana (ni dulje od dvije). Ako je uputno, može se ustanoviti i najdulje moguće trajanje formacije za obećanja u Frami. Mjesno vijeće Franjevačke mladeži nadležno je odobravati kandidatima pristup obećanjima, po odredbama nacionalnoga statuta Franjevačke mladeži. c. Razdoblje obećanja u Frami 22. Sastoji se u potvrđivanju poziva, u kojemu mladi shvaćaju i produbljuju vrednote koje čine franjevačku svjetovnu duhovnost i prepoznaju svoje poslanje u Crkvi i u društvu. Za mladu osobu to je trenutak otkrivanja i prevođenja u život nadahnuća Pravila Franjevačkoga svjetovnog reda, da bi potvrdila svoj istinski životni poziv i svoj odgovor na Božji poziv. Sve to podrazumijeva življena iskustva zajedništva i sudjelovanja sa sestrama i braćom u krugu Franjevačke obitelji, te iskustva poslanja i služenja u Crkvi i u društvu. Bratstvo sa svoje strane pomaže da djevojke i mladići razjasne i razluče poziv koji bolje odgovara njihovim sposobnostima i željama. To je privremeno razdoblje koje se ne može unedogled produljivati iz jednostavnog razloga što je doba odabira i razlučivanja samo jedno od razdoblja u životu svake osobe. Neka nacionalni statut Franjevačke mladeži točno odredi kada svršava ovo razdoblje, prema kulturološkim i socijalnim prilikama svoje zemlje, s time da ni u kojem slučaju ne smije prijeći dob od 30 godina. 5. ODNOS FRANJEVAČKE MLADEŽI I FSR-a a. Prijelaz u Franjevački svjetovni red 23. Članovi Frame koji žele položiti zavjete u Franjevačkome svjetovnome redu neka se drže onoga što je predviđeno u Pravilu, u Konstitucijama i u Obredniku FSR-a (usp. Konstitucije, čl. 96, 4). Put poziva u Frami u redovitim okolnostima, ali ne nužno, vodi u FSR. Zbog toga se franjevačka formacija primljena u Frami za mlade koji žele prijeći u FSR može smatrati valjanim razdobljem inicijacije u FSR-u. Razdoblje početne formacije u Franjevačkome svjetovnome redu u nadležnosti je vijeća mjesnoga bratstva FSR-a kojemu djevojke i mladići žele pristupiti u sukladnosti s onim što određuju Pravilo i Konstitucije FSR-a. U slučaju da postoji skupina mladih Frame koja želi zajedno započeti početnu formaciju, oni mogu osnovati vlastitu skupinu, u ovisnosti i pod vodstvom vijeća mjesnoga bratstva FSR-a kojemu žele pripadati. b. Istovremena pripadnost Frami i FSR-u 24. Zbog kontinuiteta puta poziva u Frami prema FSR-u, zavjeti u Franjevačkome svjetovnome redu nužno ne isključuju mlade iz njihova bratstva Frame. Mladi koji po zavjetima u FSR-u prihvaćaju Pravilo kao svoj projekt života mogu nastaviti hod zajedno sa sestrama i braćom iz Frame koji se nadahnjuju istim Pravilom. Raznovrsni razlozi mogu preporučiti da mladi istodobno budu aktivni članovi obaju bratstava: vlastitoga bratstva Frame i vlastitoga bratstva FSR-a. Može se dogoditi da bratstvo Frame treba doprinos mladoga zavjetovanoga svjetovnog franjevca u animiranju drugih mladih, bilo kao odgovornoga za to u bratstvu Frame, bilo jednostavno kao aktivnoga člana bratstva. U svakom je slučaju važno da zavjetovani mladi aktivno sudjeluju u oba bratstva, čak i ako se njihove aktivnosti, u slaganju s vijećem FSR-a, prvotno odnose na Franjevačku mladež. c. Bratsko animiranje Frame 25. Franjevački će svjetovni red potražiti najprikladnija sredstva za promicanje životnosti i širenja Frame; bit će blizu mladima da ih ohrabri i pobrine se za sredstva koja im mogu pomoći da napreduju u hodu ljudskoga i duhovnoga rasta (usp. Konstitucije, čl. 97, 1). 26. Ta se sredstva mijenjaju prema situacijama, no jedno od najvažnijih je živi dodir s bratstvom Franjevačkoga svjetovnoga reda. Zbog toga mjesna bratstva moraju stvarati prostore i trenutke prihvata mladih preko učestalih susreta s njima i povjeravanja specifičnih zadataka u bratstvu. Jednako je tako važno da okupljanja bratstva FSR-a budu prilagođena njihovoj organizaciji, što se postiže kreativnim osnivanjem zasebnih skupina pod vodstvom vijeća bratstva. 27. Još jedno neophodno sredstvo jest direktna pratnja mladih od strane prikladnih članova Franjevačkoga svjetovnoga reda. Konstitucije FSR-a predviđaju bratsko animiranje Frame i prisutnost jednoga predstavnika FSR-a u vijećima Frame na svim razinama. U redovitim prilikama, iako to nije nužno, taj je predstavnik FSR-a u vijeću Frame ujedno i bratski animator Frame. 6. DUHOVNA ASISTENCIJA 28. Na isti je način neophodna i duhovna asistencija Frame od strane Prvoga reda i TOR-a (usp. Konstitucije, čl. 96, 6). Franjevačka mladež kao dio Franjevačke obitelji treba duhovnu asistenciju kao jamca vjernosti franjevačkoj karizmi, zajedništva s Crkvom i jedinstva s Franjevačkom obitelji (usp. Konstitucije, čl. 85, 2). Imenovanje duhovnih asistenata pripada nadležnosti viših franjevačkih poglavara, u skladu s onim što je predviđeno u Statutu za duhovnu i pastoralnu asistenciju u Franjevačkome svjetovnom redu (usp. Statut, čl. 5, 2; čl. 11, 2). Ako je moguće, neka duhovni asistent Frame i FSR-a bude ista osoba. 29. Ponekad mladi više vole pojedine asistente koji bolje razumiju njihove poteškoće. No, ta prirodna pogodnost jednoga duhovnog asistenta može tvoriti i vrlo finu napast «naređivanja - nametanja», prisvajanja moći za samoga sebe i vladanja nad mladima. Zato Franjo često potiče na razvlaštenje od svega, kako bismo «podložni svakome ljudskome stvoru iz ljubavi prema Bogu». Sve dobro što Gospodin čini po braći asistentima ne smije biti zadržano, nego mora biti stavljeno u ponizno služenje mladima. 7. OBLIK I SADRŽAJ FORMACIJE 30. Franjevačka mladež ima... formativne i pedagoške metode prilagođene potrebama mladoga svijeta... (usp. Konstitucije, čl. 96, 5). Da bi bile prilagođene potrebama mladoga svijeta, formativne metode moraju biti prilagodljive u svome obliku i sadržaju. Svijet se mladih u svim krajevima bez prestanka mijenja i vrlo brzo razvija. No, s druge strane, potrebno je sačuvati vlastiti identitet i ne dopustiti da nas vuku modni hirovi. 31. ... prema stvarnosti koja postoji u pojedinim zemljama (usp. Konstitucije, čl. 96, 5). Stvarnosti koje postoje u pojedinim zemljama također predstavljaju čimbenik različitosti oblika i sadržaja formacije. Ta međutim različitost ne smije poništiti temeljno jedinstvo kriterija formacije. Da bi se postigli njezini ciljevi, formacija se mora posvetiti ljudskoj, kršćanskoj i franjevačkoj dimenziji. 8. ORGANIZACIJA FRANJEVAČKE MLADEŽI a. Mjesno bratstvo 32. Mjesno bratstvo je osnovna stanica Frame i ozračje u kojemu se mladi nalaze da bi dobili iskustvo kršćanskoga života u svjetlu poruke sv. Franje Asiškoga. Bratstvo se češće okuplja (npr. jednom tjedno), da bi mladi zajedno živjeli svoj odnos s Bogom i sa sestrama i braćom. Važno je da susreti budu ispunjeni trenucima molitve i formacije te elementima djelovanja i rekreacije. Neka se susreti tako organiziraju da pogoduju urastanju bratstva Frame u Franjevačku obitelj i mjesnu Crkvu. 33. Za priznavanje mjesnoga bratstva Frame brine se vijeće Frame više razine u suradnji s vijećem mjesnoga bratstva FSR-a. To su dva vijeća s kojima će novo bratstvo Franjevačke mladeži biti u odnosu. Ako nema struktura Franjevačke mladeži, neka se za to pobrinu zainteresirana vijeća Franjevačkoga svjetovnoga reda. Neka o tome bude obaviješten i nadležni viši redovnički poglavar, od kojega se traži duhovna asistencija. 34. Mjesno bratstvo animira i vodi vijeće od najmanje tri člana, izabrana na određeno vrijeme, i to između, odnosno od onih članova istoga bratstva koji su dali obećanja u Franjevačkoj mladeži. Osim njih, članovi vijeća jesu: predstavnik mjesnoga bratstva Franjevačkoga svjetovnoga reda i duhovni asistent. Vijeće mjesnoga bratstva Frame dužno je predlagati kandidate za formaciju za obećanja u Frami te, nakon što ona završi, dopuštati da daju obećanja. b. Područno bratstvo 35. Ako je prikladno, Nacionalni statut Franjevačke mladeži može odrediti da postoje područna bratstva Frame u pojedinim zemljama i kako se ona osnivaju. U tom slučaju, Statut određuje i sastav i ovlasti područne skupštine i područnoga vijeća. c. Nacionalno bratstvo 36. Nacionalno bratstvo Franjevačke mladeži je skup svih mjesnih bratstava Franjevačke mladeži koja postoje u odgovarajućem nacionalnom bratstvu Franjevačkoga svjetovnoga reda. Službeno priznavanje novih nacionalnih bratstava u ovlasti je nacionalnoga vijeća Franjevačkoga svjetovnoga reda ili, ako njega nema, Predsjedništva MVFSR-a. Nacionalno bratstvo Franjevačke mladeži može imati vlastiti Statut, koji odobrava Nacionalno vijeće FSR-a ili, ako ga nema, Predsjedništvo MVFSR-a (usp. Konstitucije, čl. 96, 5). 9. OSTALE FRANJEVAČKE SKUPINE MLADIH Skupine djece i adolescenata 37. Već duže vrijeme unutar Franjevačke obitelji postoje skupine djece i adolescenata koje se nazivaju talijanski: Araldini, Araldi, Cordigeri, Ragazzi Francescani, Fioretti, Giocolieri, hrvatski: Mala Frama, Framica, Glasnici Frame i sl. Mnoge takve skupine animiraju mladi iz Franjevačke mladeži, franjevci svjetovnjaci i redovnici. Ponekad je lakše pokrenuti i animirati skupine djece, većinom kćeri i sinova franjevaca svjetovnjaka, nego skupine adolescenata i mladih. 38. Život tih skupina treba biti vrlo vezan uz mjesna bratstva Frame i FSR-a, a njihov razvoj uvelike ovisi o prisutnosti prikladnih animatora. U svakom je slučaju važno da nacionalna vijeća Franjevačkoga svjetovnoga reda i Franjevačke mladeži, u suradnji sa zainteresiranim redovnicima i redovnicama, koordiniraju tu službu animiranja i pripremaju didaktičke materijale koji će podržavati djelovanje tih skupina (usp. Konstitucije, čl. 25). |
